Odbrana magistarskog rada kandidatkinje Asje Hasanović
UNIVERZITET U TUZLI
PRAVNI FAKULTET
O B J A V L J U J E
Kandidatkinja Asja Hasanović, BA prava, javno će braniti završni magistarski rad pod naslovom “Pravno priznanje javnih isprava iz Republike Kosovo u Bosni i Hercegovini: Normativni izazovi i praktične posljedice ”, dana 03.11.2026. godine sa početkom u 16,15 sati na Pravnom fakultetu
Univerziteta u Tuzli, pred Komisijom u sastavu:
- Dr.sc. Boris Krešić, redovni profesor – predsjednik (uža naučna oblast „Građansko-pravna“ na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli) ,
- Dr. sc. Jasmina Alihodžić, redovni profesor – mentor i član
(uža naučna oblast “Građansko- pravna” na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli ) , - Dr. sc. Faruk Latifović, docent –član
(uža naučna oblast “Građansko-pravna” na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli )
Za zamjenika članova Komisije imenovan je dr. sc. Adis Poljić, docent, na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, izabran na užu naučnu oblast “Građansko-pravna”.
Završni magistarski rad može se pogledati u Sekretarijatu fakulteta radnim danom od 10,00 do 14,00 sati. Pristup javnosti je slobodan.
SAŽETAK
Rad analizira pitanje priznanja javnih isprava iz Republike Kosovo u Bosni i Hercegovini. Poseban fokus u radu stavljen na praktične posljedice nepriznavanja kosovskih javnih isprava na bosanskohercegovačke
državljane ali i državljane Kosova koji žive na teritoriji BiH. Neadekvatna primjena Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, nepostojanje diplomatskih odnosa, kao i neujednačenost pravne prakse državnih institucija ima za posljedicu nemogućnost ostvarivanja prava pojedinaca zagarantovanih Europskom konvencijom o zaštitit ljudskih prava, poput prava na privatni život, pravo na spajanje porodice, pravo na identiteti i autonomiju ličnosti, pravo na pravično suđenje i drugih. U konačnici, cilj rada jeste prikazati trenutno stanje praksi, te apostrofirati činjenicu da nepriznavanje javnih isprava izdatih u Republici Kosovo na teritoriji BiH ne dovodi samo do povrede instituta i pravila međunarodnog privatnog prava, već i do povrede instituta ostalih grana prava kao i do nemogućnosti ostvarivanja ljudskih prava zagarantovanih Ustavom Bosne i Hercegovine, ali posebno, Europskom konvencijom o zaštitit ljudskih prava, aktom koji u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine ima nadustavnu snagu kada je u pitanju zaštita ljudskih prava.
