Kulturno-civilizacijski dodiri i tragovi bosanskih potomaka na prostoru Anadolije/Male Azije

U utorak, 9. decembra 2025. godine, u prepunoj sali Amfiteatra Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Hamza Ridžal održao je nadahnuto i izuzetno posjećeno predavanje za studente i brojne goste. U prepoznatljivom esejističko–putopisnom stilu govorio je o Bosni kao raskrsnici svjetova i o njenom višestoljetnom mjestu u civilizacijskom luku koji povezuje Balkan s Anadolijom, odnosno Malom Azijom.

Predavanje je otvorilo širok pogled na prošlost i sadašnjost „bosanskog puta svile“ – od zanatlija, graditelja i učenjaka koji su stoljećima odlazili u Anadoliju / Malu Aziju, do savremenih kulturnih i duhovnih dodira koji i danas oblikuju živu vezu između ova dva prostora.

Posebnu pažnju Ridžal je posvetio velikim graditeljskim i upravnim poduhvatima Bošnjaka u okviru nekadašnjeg Osmanskog carstva. Govorio je o njihovim općecivilizacijskim doprinosima te o prisustvu bosanskog duha u arhitekturi i urbanim cjelinama Anadolije / Male Azije, što je vidljivo u bogatoj zaostavštini koju su ostavili majstori, arhitekti i administrativni službenici bosanskog porijekla.

Jedan od najzapaženijih dijelova predavanja odnosio se na Ridžalova terenska istraživanja. Istakao je da je u mnogim krajevima Anadolije / Male Azije pronalazio do sada u nauci nepoznate potomke ljudi bošnjačkog porijekla, koji su se u različitim historijskim okolnostima, od 17. do 20. stoljeća, trajno naseljavali na ovim prostorima. Ovi susreti, kako je naglasio, otvaraju nove perspektive u razumijevanju kulturne geografije bosanskog identiteta i njegovog dugog, višeslojnog historijskog kruga.